Nakon što u Gradskoj upravi nisu pokazali sluh za naš poziv na dijalog, inicijativa za kvalitetnije uređenje javnih prostora u Banjaluci prešla je na nivo Skupštine grada. Odbornica Dijana Ješić predala je predsjedniku Skupštine grada inicijativu da se u dnevni red naredne sjednice uvrsti Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o uređenju prostora i građevinskom zemljištu.
Riječ je Prijedlogu Odluke koju je pripremila Grupa građana “Za Plan” u saradnji sa nekoliko profesora Arhitektonsko-građevinskog fakulteta Banjaluka. Naša inicijativa se oslanja na iskustva stečena kroz rad sa građanima Banjaluke, stručne rasprave i primjere dobre prakse, ali i na principe učešća javnosti koje prepoznaju evropski standardi, uključujući Arhusku konvenciju.
Sada se konačno otvara mogućnost da se o prijedlozima razvijenim kroz kampanju „Za grad zajedno“ raspravlja u Skupštini grada i da se napravi korak ka sistemskom uključivanju građana i stručne javnosti u odlučivanje o javnim prostorima.
Javni prostori pripadaju svima nama
Kroz razgovore sa građanima u banjalučkim naseljima, javne forume i radionice, tokom proteklih mjeseci slušali smo šta ljudima nedostaje i kako žele da izgledaju prostori u kojima svakodnevno borave. Jedna poruka se stalno ponavljala: građani žele da budu uključeni na vrijeme, dok se još razgovara o tome šta je prostoru potrebno, kako ga urediti i kome treba da služi.
Parkovi, igrališta, trgovi, drvoredi i obale Vrbasa nisu samo površine na kojima je moguća gradnja. To su zajednička mjesta koja utiču na kvalitet života i pripadaju svima nama. Ipak, u praksi se građani često uključuju tek kada su rješenja već izrađena, a prostor praktično dobije unaprijed određen izgled. Tada je mnogo teže uticati na odluke, a neslaganje često prerasta u proteste i dugotrajne sukobe.
Učešće građana ne smije zavisiti od dobre volje pojedinaca ili institucija. Ono treba da bude dio procedure.
Šta predlažemo?
Tražimo da se javni prostori planiraju pažljivije, uz uvažavanje potreba ljudi koji ih koriste i znanja onih koji se njima stručno bave.
Predloženim izmjenama i dopunama Odluke tražimo jasnije mehanizme koji bi omogućili:
- Pravovremeno informisanje i konsultovanje građana prije izrade idejnih rješenja, dok još postoji prostor da njihovi prijedlozi utiču na konačan izgled i namjenu prostora.
- Veće i sistemsko učešće stručne javnosti, između ostalog kroz urbano-arhitektonske konkurse i nezavisnu stručnu provjeru predloženih rješenja.
- Javno predstavljanje rješenja i učešće građana u njihovom izboru kada je riječ o javnim prostorima od posebnog značaja za zajednicu.
- Uvažavanje i očuvanje zelene infrastrukture kao važnog dijela planiranja i uređenja grada.
Ovakvi pristupi nisu nepoznati. Postoje domaća i regionalna iskustva koja pokazuju da se javni prostori mogu uređivati kroz saradnju građana, stručnjaka i institucija. Važno je da se takva praksa ne zadržava na pojedinačnim projektima, već da postane dio načina na koji grad donosi odluke.
Sada je red na institucije
Kao što smo napomenuli, naša inicijativa oslanja se na iskustva stečena kroz rad sa građanima, stručne rasprave i primjere dobre prakse, ali i na principe učešća javnosti koje prepoznaju evropski standardi, uključujući Arhusku konvenciju.
Pošto razgovor sa Gradskom upravom nije ostvaren, prijedlog je sada upućen kroz Skupštinu grada. Očekujemo da odbornici otvore prostor za raspravu i da se o predloženim izmjenama razgovara ozbiljno, uz uvažavanje javnog interesa.
Kampanja „Za grad zajedno“ polazi od jednostavne ideje - o prostoru koji pripada svima ne bi trebalo odlučivati bez onih koji u tom gradu žive i koji taj prostor koriste. Sada institucije imaju priliku da pokažu da li su spremne da tu ideju pretvore u praksu.
