Prije tačno dvije godine, 25. oktobra 2024. godine, okupila se grupa građana nezadovoljnih načinom na koji se Banjaluka urbanistički razvija - na štetu građana, a u korist pojedinaca.
Odlučili smo da pokrenemo inicijativu za prikupljanje potpisa kojima bismo zatražili zaustavljanje izmjena regulacionih planova do donošenja novog Urbanističkog plana. Vjerovali smo da grad ne može da se razvija bez jasne vizije i plana koji će odrediti kako će izgledati i kako će se u njemu živjeti, a da se pritom ne zanemare potrebe ljudi koji u njemu žive.
Potpise smo prikupili u rekordnom roku. Naš prijedlog dobio je podršku građana, ali ne i odbornika u Skupštini grada. Odbornici nisu prihvatili prijedlog sugrađana, nastavili su da glasaju za izmjene regulacionih planova po mjeri pojedinaca.
Sve ostalo je, kako se kaže, istorija. Ali istorija koja se i dalje piše, jer posljedice takvog odnosa prema prostoru osjećamo svakodnevno. Zelene površine nestaju, naselja se opterećuju novom gradnjom, a škole, vrtići, igrališta, saobraćajna i druga infrastruktura ne prate potrebe ljudi koji tu žive.
Ipak, za ove dvije godine promijenilo se nešto važno. O urbanističkom razvoju, javnim prostorima i pravu građana da učestvuju u odlučivanju danas se mnogo više govori. Sve je više građana koji se organizuju, reaguju, šalju primjedbe, potpisuju peticije i javno traže da se njihov glas uvaži. Građanske aktivnosti u različitim dijelovima Banjaluke pokazuju da ljudi ne žele da nijemo posmatraju šta se dešava sa njihovim naseljima i gradom.
I mi smo u ove dvije godine učili, razgovarali sa sugrađanima, podržavali inicijative i tražili načine da se problemi ne završavaju samo na kritikama, već da ponudimo i konkretna rješenja. Kroz inicijativu „Za grad zajedno“ posebno smo se posvetili pitanju učešća građana i stručne javnosti u odlučivanju o uređenju parkova, igrališta, drvoreda, trgova, obale Vrbasa i drugih javnih prostora.
Jer često se o tome šta će se graditi ili mijenjati u našem okruženju sazna tek kada su odluke već donesene, a radovi počeli. Smatramo da građani i stručnjaci moraju biti uključeni mnogo ranije, dok još postoji mogućnost da utiču na rješenja.
Ne tražimo da se grad zaustavi. Tražimo da se razvija planski, zakonito i odgovorno, uz poštovanje struke i javnog interesa. Da se prije nove gradnje razmišlja o tome ima li dovoljno zelenila, prostora za djecu, vrtića, škola, saobraćajnica i drugih sadržaja potrebnih za normalan život. Da se ne zaboravi da prostor nije samo građevinska parcela, već mjesto u kojem ljudi žive, odrastaju, susreću se i provode svoje vrijeme.
Pred nama je još mnogo posla. Znamo da se stvari ne mijenjaju brzo i da nije dovoljno jednom predati prijedlog ili prikupiti potpise. Ali ove dvije godine su nam pokazale da ima smisla biti uporan, da građani mogu da se organizuju i da se o pitanjima koja su dugo bila prepuštena uskom krugu ljudi može otvoriti mnogo šira rasprava.
Zato nastavljamo da se zalažemo za novi Urbanistički plan, zakonit i planski razvoj, očuvanje zelenih i javnih površina i gradnju koja neće narušavati kvalitet života. Nastavljamo da tražimo odgovornost i da podsjećamo da javni interes mora biti važniji od interesa pojedinaca.
Hvala svima koji su tokom ove dvije godine bili uz nas, potpisivali, učestvovali u aktivnostima, dijelili informacije, podržavali građanske inicijative i branili svoje pravo da učestvuju u odlučivanju o gradu u kojem žive.
Prije dvije godine pokrenuli smo inicijativu jer smo vjerovali da Banjaluka može drugačije. U to vjerujemo i danas.
Za planski razvoj. Za javni interes. Za grad u kojem se dobro živi.
Za Plan!
