Otvoreno pismo građana Banjaluke: NE MOŽEMO ZADRŽATI DAH NA 45 DANA!

16.11.2026.

Banjalučani svake zime udišu otrovan vazduh. Čak i kada bi prekomjerno zagađenje trajalo "samo 45 dana godišnje" , to nikako ne bi bio razlog da se problem zanemaruje. Građani Banjaluke ne mogu zadržati dah na 45 dana, a još manje žele da prihvate izloženost zagađenju kao uobičajen i neizbježan dio zime.

Od svih kojima smo dali povjerenje na lokalnim izborima, od gradonačelnika do odbornika, očekujemo da rješavanje ovog problema konačno postave među prioritete. Tražimo da predstave konkretne korake koje će preduzeti, rokove i sredstva za njihovo sprovođenje. Očekujemo da političke razmirice ostave po strani, jer ovaj vazduh dišemo svi, bez obzira na političku pripadnost.

Svjesni smo odgovornosti pojedinaca za ono što spaljuju u svojim ložištima i za druge postupke kojima doprinose zagađenju. Ipak, problem se ne može svesti na neodgovornost građana. Potrebno je rješavati i sistemske nedostatke u grijanju, kontroli kvaliteta energenata, urbanističkom planiranju i saobraćaju.

Razumijemo i to da sve nadležnosti nisu u rukama Grada. Za pitanja koja zahtijevaju postupanje ministarstava i drugih republičkih institucija očekujemo da Grad pokrene konkretne inicijative i obavještava javnost o njihovom ishodu. Od republičkih institucija očekujemo saradnju i pravovremeno postupanje.

Zato upućujemo sljedeće zahtjeve i prijedloge:

1. Pouzdani podaci i javno dostupne analize

Tražimo redovno i razumljivo objavljivanje podataka o kvalitetu vazduha, uključujući broj i trajanje prekoračenja, ispravnost mjernih stanica i periode u kojima mjerenja nisu bila dostupna.

Potrebno je uspostaviti i redovno ažurirati evidenciju ložišta, vrsta i količina energenata koji se koriste, kao i energetskih karakteristika zgrada. Popis ložišta, pouzdana mreža mjerenja i stručne analize neophodni su za modeliranje zagađenja, procjenu doprinosa pojedinih izvora i izbor djelotvornih mjera.

Od Grada očekujemo da postojeće podatke i analize učini javno dostupnim i objavi šta nedostaje i u kojem roku će biti dopunjeno.

2. Kvalitet energenata, djelotvoran nadzor i podrška domaćinstvima

Šta se u Banjaluci prodaje kao ugalj za grijanje? Koji zahtjevi kvaliteta važe za njega, ko ih kontroliše i kakvi su rezultati tih kontrola? Ista pitanja postavljamo i za ogrjevno drvo i pelet.

Republika Srpska je do 2015. godine imala izričito ograničenje za ugalj u maloprodaji namijenjen domaćinstvima i ustanovama: sadržaj ukupnog sumpora morao je biti ispod 2,5% po toni ekvivalentnog uglja. Ova odredba prestala je da važi 2015. godine. U Federaciji BiH važeći Zakon o zaštiti vazduha definiše da ugalj namijenjen kućnim ložištima zahtijeva manje od 1% gorivog sumpora i toplotnu moć veću od 12.000 kJ/kg.

Tražimo jasan odgovor koja ograničenja i obaveze kontrole danas važe u Republici Srpskoj za ugalj namijenjen domaćinstvima i ustanovama. Od Grada očekujemo da pred nadležnim ministarstvom i drugim nadležnim organima pokrene preispitivanje i, gdje je potrebno, dopunu propisa, kako bi zahtjevi za kvalitet goriva i odgovornost za njihovu kontrolu bili jasni i precizni.

 Potrebno je kontrolisati kvalitet goriva, ispravnost i održavanje uređaja za sagorijevanje, kao i postupanje u slučajevima spaljivanja otpada. Kontrola svakog pojedinačnog ložišta jeste zahtjevna, ali nadzor nad prodajom energenata mora biti dio rješenja. Tražimo koordinisan rad nadležnih inspekcija i objavljivanje podataka o kontrolama, utvrđenim nepravilnostima i preduzetim mjerama.

Tražimo višegodišnji program podrške za zamjenu zagađujućih ložišta, priključivanje na daljinsko grijanje, prelazak na druge čistije načine grijanja i energetsku obnovu objekata. Podrška treba da obuhvati i potrebne instalacije, uz posebnu pomoć domaćinstvima koja ne mogu finansirati prelazak ili podnijeti troškove novog načina grijanja. Program treba da ima godišnje ciljeve, obezbijeđena sredstva i jasne kriterijume za dodjelu pomoći.

3. Pouzdano daljinsko grijanje i plan obnove mreže

Uvažavamo ulaganja u promjenu energenta i izgradnju novih kapaciteta daljinskog grijanja. Međutim, ponavljanje kvarova, pucanje dotrajalih cijevi i prekidi u isporuci pokazuju da obnova distributivne mreže mora dobiti veći značaj. Pouzdano grijanje je preduslov za zadržavanje postojećih i priključivanje novih korisnika.

Od Grada i odgovornih preduzeća tražimo da do proljeća objave pregled stanja toplovodne mreže i plan obnove za građevinsku sezonu 2027. godine, sa prioritetnim dionicama, rokovima i izvorima finansiranja.

Koliko se korisnika odjavilo zbog lošeg grijanja, a koliko iz drugih razloga? Koliko je bilo prekida u isporuci i šta se preduzima da se kvarovi ne ponavljaju? Kako će se grijati novoizgrađene zgrade? Koji su uslovi za proširenje mreže i povećanje broja korisnika? Kakav je kvalitet isporučene sječke i ima li je dovoljno?

U vezi sa ovim pitanjima, tražimo i javno objavljivanje rezultata mjerenja emisija iz postrojenja Eko Toplane, podataka o radu sistema za prečišćavanje dimnih gasova i gubicima toplote u distributivnoj mreži.

Tražimo plan priključivanja novih korisnika po naseljima: gdje je proširenje mreže opravdano, koliko domaćinstava može biti priključeno, u kojim rokovima i uz koji trošak za korisnike. Za područja u kojima toplovod nije opravdan potrebno je predvidjeti druga dostupna i čistija rješenja grijanja.

4. Urbanizam koji štiti javni interes i kvalitet života

Očekujemo da gradonačelnik ispuni najavu iznesenu na BN televiziji 5. novembra 2026. godine o obustavljanju regulacionih planova do donošenja novog Urbanističkog plana. Ukazujemo da se na dnevnom redu sjednice Skupštine, zakazanoj za 19. novembar i pored ovog javnog obećanja nalaze izmjene nekoliko regulacionih planova i izradu novih.  

Prije donošenja Urbanističkog plana potrebno je ažurirati analize prirodnog provjetravanja, toplifikacije i studiju saobraćaja. U međuvremenu izgrađeni i planirani objekti moraju biti obuhvaćeni tim analizama, uz provjeru njihove usklađenosti sa planskim rješenjima i zajedničkog uticaja na kvalitet života. Posebnu pažnju treba posvetiti očuvanju koridora za provjetravanje, zelenih površina i prostora za pješake i bicikliste.

Privatni interes ne smije imati prednost nad javnim. Razvoj grada mora se procjenjivati prema kvalitetu stanovanja, dostupnosti javnih usluga, saobraćajnoj bezbjednosti i stanju životne sredine. Broj novih objekata i izgrađenih kvadrata sam po sebi nije dovoljan pokazatelj razvoja.

Tražimo da Grad obezbijedi stručnu urbanističku instituciju koja će kontinuirano štititi javni interes i profesionalne standarde u planiranju. Od nadležnog odjeljenja i nosioca izrade Urbanističkog plana Banjaluka 2020-2040. očekujemo obrazložena rješenja i odgovore na primjedbe građana.

5. Bezbjedno pješačenje, povezana biciklistička mreža i funkcionalan javni prevoz

Smatramo da je saobraćajna mreža u Banjaluci dominantno podređena automobilima. Ubrzavanje njihovog protoka ne smije ići na račun bezbjednosti i dostupnosti prostora za pješake i bicikliste. Građanima treba omogućiti pouzdane i bezbjedne alternative korištenju automobila.

Nepovezane i zapuštene biciklističke staze ne čine funkcionalnu mrežu. Nesigurnost i opasnost od sudara sa automobilima ozbiljna su prepreka svakodnevnom korišćenju bicikla. Zato tražimo održavanje i povezivanje postojećih staza, bezbjedno uređenje raskrsnica i povezivanje rubnih gradskih naselja sa ostatkom grada.

Podržavamo reorganizaciju javnog prevoza koju je Gradska uprava otvorila i očekujemo podršku odbornika i saradnju prevoznika. Reorganizacija linija i uvođenje jedinstvene vremenske karte za sve prevoznike treba da budu praćeni pouzdanim polascima i voznim redom prilagođenim stvarnim potrebama korisnika.

6. Kratkoročne mjere i dugoročno rješavanje uzroka

Kratkoročne mjere potrebne su da bi se reagovalo tokom epizoda prekomjernog zagađenja i zaštitilo stanovništvo. Istovremeno su potrebni dugoročni planovi, kontinuirana ulaganja i mjere kojima će se smanjivati izvori zagađenja.

Od Grada očekujemo da predstavi rezultate sprovođenja postojećih planova, obrazloži eventualna kašnjenja i predloži njihovo ažuriranje tamo gdje mjere nisu dale očekivane rezultate.

Za svaku prioritetnu mjeru potrebno je navesti odgovorni organ ili preduzeće, rok, potrebna sredstva, izvor finansiranja i ostvarene rezultate. Rezultate treba pratiti kroz broj zamijenjenih zagađujućih ložišta i novih priključaka, pouzdanost grijanja, smanjenje potrošnje energije i promjene koncentracija zagađujućih materija, uz uvažavanje vremenskih uslova. Preduzimanje ovih mjera mora biti vidljivo u budžetu za 2027. godinu i planovima narednih ulaganja.

Predlažemo da Gradska uprava objavi odgovor na postavljena pitanja i raspored narednih aktivnosti, te organizuje javni sastanak sa predstavnicima nadležnih institucija, stručnjacima i građanima. O sprovođenju mjera očekujemo redovno izvještavanje javnosti. 

Znamo da se vazduh neće popraviti preko noći, niti u jednom mandatu gradonačelnika i odbornika u Skupštini. Ali očekujemo da rad na njegovom poboljšanju traje tokom cijele godine, pa i onda kada je vazduh „u zelenom“.

Grupa građana „Za Plan“ i predstavnici građana naselja Starčevica, Obilićevo, Borik, Centar, Rosulje i Kočićev vijenac